Na Jadranu je ostvareno 27,1 milijun noćenja, što je na razini prošlogodišnjeg rezultata, dok je kontinentalna Hrvatska, zajedno sa Zagrebom, ostvarila 2,4 milijuna noćenja, odnosno jedan posto više nego lani.

‍

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (5,6 milijuna), zatim domaći gosti (4,2 milijuna), Slovenci (2,9 milijuna), Austrijanci (2,5 milijuna), Poljaci (1,6 milijuna), gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva (1,4 milijuna), Česi (1,1 milijun) te gosti iz SAD-a s milijun noćenja.

‍

Podaci pokazuju i zanimljive razlike među vrstama smještaja. Hoteli, koji raspolažu s oko 14 posto komercijalnih smještajnih kapaciteta, ostvarili su čak 47 posto turističkih dolazaka. S druge strane, objekti u domaćinstvu čine više od polovice komercijalnih kapaciteta, ali sudjeluju s 27 posto dolazaka, dok kampovi s oko 20 posto kapaciteta ostvaruju 15 posto dolazaka.

‍

Prema prvim, neslužbenim podacima, srpanj je započeo nešto bolje nego prošle godine. U prvih devet dana mjeseca ostvareno je oko dva posto više turističkih dolazaka nego u istom razdoblju 2025., a prema informacijama s terena booking je zasad stabilan.

‍

Iako ukupne brojke ne donose iznenađenja, način na koji se sezona odvija ipak se mijenja. Gosti rezerviraju kasnije, pažljivije uspoređuju cijene i sve češće procjenjuju ukupan trošak putovanja, a ne samo cijenu smještaja.

‍

Upravo zato ovogodišnja sezona pokazuje da će konkurentnost sve manje ovisiti o rastu broja gostiju, a sve više o sposobnosti destinacija i turističkih tvrtki da se prilagode drukčijem ponašanju tržišta.

‍